Rijeka Dobra, jedna od četiri poznate karlovačke rijeke, prava krška rijeka sa svim obilježjima krških vodotoka – slapovima, kanjonima, periodičkim i stalnim pritocima, ponornica koja nestaje u znamenitom Đulinom ponoru tvoreći u podzemlju najkompleksniji spiljski sustav u Hrvatskoj dugačak preko 16 km , a potom ponovo izvire kod sela Gojaka...

Ili jednostavno zapjenjena ljepotica u čijim smo brzacima uživali toliko puta spuštajući se u rafting čamcima ili veslajući u kanuima uzvodno savladavali njezinu maticu. Ili tek šetali strmim obalama njenog dubokog kanjona i kupali se ljeti na zlatnim pješčanim sprudovima. A u sumrak kampirajući na stiješnjenim lukama, osluškivali smo šum slapova promatrajući upornog ribiča kako vješto zabacuje laganu strunu...

Uglavnom, svi koji je i malo poznaju složit će se da je preDobra za tako malo struje koliko bi se dobilo potapanjem upravo onog najljepšeg - njenog kanjonskog dijela, i pretvaranjem ovog dijela Dobre u bezlično akumulacijsko jezero!

PreDobra za tako malo struje

A upravo je to plan nezasitnih energetičara koji su već ostavili ožiljke na toliko krških rijeka u Hrvatskoj, a neke su i u potpunosti oskvrnuli za sva vremena. Naime, u toku su pripremni radovi na izgradnji HE „Lešće“ kojom bi se akumulacijskim jezerom potopio upravo najzanimljiviji kanjonski dio rijeke Dobre u dužini od otprilike 13 km. Planirana snaga HE „Lešće“ je 42 megavata (100 milijuna kilovatsati godišnje) što je manje od 1% ukupne godišnje potrošnje u Hrvatskoj. Ova investicija bi koštala Hrvatsku 70 000 000 eura! Isplati li se ulagati ovoliki novac za opskrbu tek jednog manjeg gradića u Hrvatskoj? Ili još gore, vrijedi li zauvijek upropastiti jedan impozantan kanjon, koji je i turistički već solidno valoriziran kako bi se dodala tek kap u čašu iz koje ionako, zbog zastarjele tehnologije i gubitaka u sustavu curi na sve strane? Ne bi li se ovako malo električne energije moglo osigurati modernizacijom, rekonstrukcijom i tehnološkim osuvremenjivanjem već postojećih hidroelektrana u Hrvatskoj?

Studija utjecaja na okoliš

Studija utjecaja na okoliš HE „Lešće“ stara je gotovo dvadesetak godina i stoga zasigurno ne bi zadovoljila današnje kriterije, ali prema trenutačno važećem zakonu studije utjecaja na okoliš ne zastarijevaju odnosno nisu ograničene vremenskim rokom(!??). Međutim, sadašnji Zakon o zaštiti okoliša omogućuje da se zatraži izrada nove studije ukoliko je od prihvaćanja prethodne došlo do promjene činjeničnog stanja. Pa nisu li novi zakoni, kriteriji i standardi koji su u međuvremenu doneseni, odnosno prihvaćeni doveli upravo do promjene činjeničnog stanja? Uostalom što bi predstavljao trošak jedne Studije utjecaja na okoliš naspram ovoliko velike investicije (70 mil. €)? Boje li se zapravo oni koji bi trebali naručiti novu Studiju (HEP) njenog konačnog ishoda?

Strategija i Program prostornog uređenje RH – Dobra „zaštićeni krajolik“

Prema Strategiji i Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske iz 1997. g. rijeka Dobra predviđena je za zaštitu i to kategorijom „zaštićeni krajolik“. Strategija nadalje jasno ističe da   se planirane potrebe za električnom energijom prvenstveno trebaju ostvariti ...“modernizacijom, rekonstrukcijom, proširenjem postojećih objekata, uvođenjem novih tehnologija i kombiniranjem energetskih izvora“..., te da je potrebno ...“smanjiti guitke u sustavu, racionalizirati korištenje energenata i potrošnje“. Strategija također konstatira da su ...“moguće lokacije hidroelektrana u naglašenom konfliktu sa zaštićenim/evidentiranim objektima prirode“.

Biološka raznolikost rijeke Dobre i speleologija

Prema navodima stručnjaka s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (Vijesnik 6./7. svibnja 2006.), gradnjom HE „Lešće“, odnosno izgradnjom akumulacije duboke 50 m potpuno će se uništiti riječni ekološki sustav. Sve osjetljive i značajne vrste za riječna staništa sigurno će nestati. Među ostalima u Dobri živi i mrijesti se riba mladica (HuchoHucho) ugrožena vrsta u Hrvatskoj i EU. Prirodno se razmnožava samo u nekoliko rijeka jer se regulacijom i pregradnjom vodotoka sprječavaju migracije i nestaju staništa za njezin mrijest.

Ogulinsko područje među speolozima nadaleko je poznato kao područje iznimno zanimljivog krškog podzemlja sa brojnim još nedovoljno istraženim spiljama, jamama, podzemnim kanalima i ostalim speleološkim objektima, a isti tako i s pripadajućom endemskom faunom.

Turistički značaj rijeke Dobre u Hrvatskoj

Danas je rijeka Dobra najpoznatija rafting destinacija u Hrvatskoj. U šarenim «gumenjacima» protutnjale su njenim kanjonom od 90-tih do danas stotine uzbuđenih turista željnih «adrenalinske» avanture pričajući o svojim doživljajima na Dobri još tjednima kasnije i vračajući se na Dobru svako prolijeće. Rafting na Dobri bio je (bio – jer već sada je nemoguće doći do kraja trase zbog gradilišta) svijetla točka u inače oskudnoj turističkoj ponudi Karlovačke županije, a osim velikih agencija, uspjeli su se kroz rafting na Dobri turistički afirmirati i manje lokalne agencije i klubovi iz Karlovca i Lešća.

Vjerujemo da je potrajalo, da bi svoj interes u raftingu na Dobri uspjelo naći i dio lokalnog stanovništva, a pogotovo da se u sve malo više uključila županijska turistička zajednica i druga županijska tijela.

I ono što je također vrlo važno rafting se na Dobri održavao potpuno u skladu s očuvanjem prirode, jer su sedrene barijere za vrijeme održavanja raftinga uvijek bile zaštićene debelim slojem vode, tako da nije dolazilo do njihova oštećenja, a što nije slučaj na veliko dijelu naših rijeka!

Europska direktiva o vodama

Europska direktiva u vodama (Water Framework Directive) čije je prihvaćanje obaveza svih država članica, pa stoga i država koje gravitiraju članstvu EU, a u skladu s čime je i Hrvatska započela prilagođavanje sustava za provedbu Direktive, propisuje postizanje tzv. dobrog stanja voda odnosno izričito zabranjuje bilo kakvu daljnu devastaciju prirodnih tokova vodotoka, čak štoviše vračanje što više moguće modificiranih tokova u približno izvorno stanje. Da li smo mi u Hrvatskoj gradnjom HE „Lešće“ u skladu s Direktivom, ili je nismo dobro protumačili?

Javnost i udruge

Pripremni radovi na izgradnji HE „Lešće“ započeli su bez velikih najava u javnosti, međutim širenje informacije ubrzo je potaklo udruge i mnoge renomirane stručnjake prirodoslovnih struka da jasno iznesu svoje razloge za neslaganje sa najavljenim projektom. U tu svrhu su udruge u Hrvatskoj okupljene oko ovog problema (Zelena akcija, BIUS, DZVO Žabac, Dravska liga, Hyla, Krešimir Žganec, mr.sc. ,Nina Jeran, dipl. ing., Veljko Vorkapić, mr.sc., dr. sc. Sanja Gottestein Matočec, dr. sc. Mladen Kučinić, ŠRD “Ogulin”, Eko Pan, PCAPInt) uputile relevantnim institucijama i ministarstvima dopis sa zahtjevom da se napravi nova Studija i procjena utjecaja na okoliš te utvrdi opravdanost i nužnost gradnje HE „Lešće“!